GRAĐANSKA INICIJATIVA

 

Direktna ili neposredna demokratija ima dva stuba, a to su referendum i građanska inicijativa.

Građanska (ili narodna) inicijativa, nastala je najpre u Švajcarskoj krajem IX veka, gde su građani i građanke pokretanjem inicijative bili u mogućnosti da predlože određene izmene Ustava.

Građanska inicijativa omogućava građanima i građankama da ostvaruju aktivnu ulogu u vođenju politike u svojim lokalnim sredinama. Ona označava pravo svih stanovnika jedne lokalne samouprave da podnose predloge za donošenje ili izmenu određenih propisa, odnosno na republičkom nivou, da podnose zakonske predloge o kojima, potom predstavničko telo odlučuje.

Treba imati na umu da građanska inicijativa predstavlja vid prethodnog izjašnjavanja kojim građani i građanke, stavljanjem svog potpisa,  podržavaju određeni predlog koji se upućuje  skupštini i drugim organima opštine da se neko pitanje reši njihovim odlukama, dok je referendum oblik donošenja odluka, na kojem se građani izjašnjavaju sa “da” ili “ne”.  Međutim, oba pomenuta oblika neposrednog učešća pružaju građanima i građankama zaštitu u slučajevima kada izabrani predstavnici ne donose odluke koje su u opštem interesu.

I zakonodavstvo Republike Srbije predviđa referendum i građansku inicijativu kao oblike neposrednog učešća građana i građanki u odlučivanju na lokalnom nivou. Pored Ustava, Statuta Autonomne pokrajine Vojvodine, statuta opština i gradova i Zakona o lokalnoj samoupravi,  pravo na pokretanje građanske inicijative regulisano je i posebnim Zakonom o referendumu i narodnoj inicijativi. Poslednje izmene ovog Zakona donate su davne 1998. godine, a 2019. godine, Ministarstvo državne uprave najavilo je njegove izmene sa ciljem da se novim propisom, u duhu reforme javne uprave i ostvarivanja prava građana i građanki, „ožive“ instituti referenduma i narodne inicijative. Međutim, novi Zakon još uvek nije ušao u skupštinsku proceduru.

Na osnovu Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi sprovode se tri oblika građanske inicijative:

  1. Legislativna inicijativa - predstavlja predlaganje usvajanja opštih akata. Pa tako na primer, za izmenu Ustava Srbije potrebna je podrška 150.000 građana i građanki sa biračkim pravom; za usvajanje zakona u Narodnoj skupštini 30.000; za usvajanje odluka u Skupštini AP Vojvodina 10.000; za usvajanje odluka u skupštinama jedinica lokalnih samouprava najmanje 5% birača i biračica, a za predlaganje pravnih akata iz nadležnosti skupštine grada Beograda potrebno je obezbediti podršku od 30.000 građana i građanki sa pravom glasa (manje od 5%).
  2. Referendumska inicijativa - omogućava, na zahtev 100.000 birača i biračica, pokretanje građanske inicijative za održavanje referenduma Narodnoj skupštini Republike Srbije.
  3. Inicijativa za javnu raspravu - predstavlja oblik građanske inicijative za održavanje javne rasprave u jedinici lokalne samouprave koje je uvedeno Izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi iz 2018. godine. Ovaj Zakon propisuje da 100 građana i građanki sa pravom glasa može predložiti održavanje javne rasprave u jedinici lokalne samouprave.

Statut Grada Novog Sada takođe omogućava ostvarivanje prava učešća građana i građanki u procesima odlučivanja putem ovog mehanizma. Da bi građanska inicijativa bila pokrenuta, potrebno je da ona ispunjava i formalne uslove predviđene zakonom - u prvom koraku građani i građanke organizuju inicijativni odbor od najmanje tri osobe koje imaju biračko pravo. Odbor potpisuje predlog za promenu ili donošenje odgovarajućeg akta i dostavlja ga organu nadležnom za njegovo donošenje i time ga obaveštava da se za taj predlog prikupljaju potpisi. Nadležni organ overava svaku stranicu teksta predloga, koji se u daljem postupku ne može menjati.

Prikupljanja potpisa inicijativni odbor dužan je da prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova i ono može trajati najduže 7 dana.

Nakon što građansku inicijativu potpiše 5% od ukupnog broja građana i građanki sa biračkim pravom, ona se predaje nadležnom organu. Skupština Grada je dužna da održi raspravu i da dostavi obrazložen odgovor građanima i građankama u roku od 60 dana od dana dobijanja predloga.

Pokretanjem građanske inicijative, Novosađani i Novosađanke mogu predložiti Skupštini Grada donošenje akta kojim će se urediti određeno pitanje iz njegove nadležnosti, promenu statuta ili drugih akata i raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom.